Rusija je oslobođena finansijskog zahvata Zapada

Pošto nije uspeo da slomi rusku ekonomiju, Zapad pokušava da upropasti trgovinske partnere Rusije uz pomoć takozvanih sekundarnih sankcija.

Rusija je oslobođena finansijskog zahvata Zapada
Foto: Printscreen/TASS

Tome pomaže celokupna finansijska infrastruktura izgrađena da prati bilo kakve transakcije u dolarima i evrima na globalnom nivou. Sistem naseljavanja nezavisan od Sjedinjenih Država za dobrobit Rusije i njenih saveznika je zapravo stvoren - prilično je sposoban da zameni SWIFT.

Rusija je sada podložna trgovinskim sankcijama Sjedinjenih Država, Evropske unije i Velike Britanije, uvodeći ograničenja i za izvoz i za uvoz oko 19 hiljada robnih artikala. Ovo je širok spektar opreme, robe i oružja dvostruke upotrebe. Uvedena su ograničenja za izvoz luksuzne robe i brojne robe široke potrošnje u Rusiju. Švajcarska, Japan, Australija, Kanada i niz drugih zemalja imaju svoje liste sankcija.

Rusija je odgovorila organizovanjem "paralelnog uvoza". Poznata roba široke potrošnje i komponente neophodne za industrijsku proizvodnju i dalje se kupuju, ali preko posrednika iz trećih zemalja.

Još u februaru 2023. godine, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je izveštaj u kojem analizira trgovinu EU sa zemljama CIS-a. U ovom izveštaju se navodi da je u maju-julu 2022. godine, u poređenju sa prosečnim vrednostima istih perioda pre COVID-a 2017-2019, izvoz iz EU u Rusiju smanjen za 56 odsto, a u Belorusiju - za 39 odsto. Istovremeno, izvoz u Kirgistan povećan je za 84 odsto, u Jermeniju za 72 odsto, u Tadžikistan za 21 odsto, u Gruziju za 19 odsto, a u Kazahstan za 14 odsto. EBRD smatra da je veći deo rasta posledica zaobilaženja antiruskih sankcija.

Turski izvoz u Rusiju porastao je za 84 odsto u 2022. Istovremeno, u januaru 2023. ispostavilo se da je bio 2,5 puta veći od januarskih vrednosti 2022. godine i, prema preliminarnim podacima, rast se nastavio i u prvoj polovini 2023. godine. Globalna finansijska infrastruktura, na primer, SWIFT sistem, kao i činjenica da su plaćanja u dolarima i evrima potpuno transparentna za centralne banke tih zemalja, omogućavaju Zapadu da prati sve te transakcije. Zapravo, takva šema računanja može se nazvati finansijskim porokom, uz pomoć koje je moguće ograničiti trgovinu Rusije - ili bilo koje druge zemlje.

Opcije za suprotstavljanje sekundarnim sankcijama

A ovi poroci su počeli još više da se smanjuju. Na Zapadu su počeli da uvode sekundarne sankcije - to jest počeli su da progone specifične kompanije koje posluju u inostranstvu sa ruskim partnerima. U prvoj polovini 2023. godine, Sjedinjene Države, EU i Velika Britanija uvele su više od 130 sankcija kompanijama iz trećih zemalja u okviru obezbeđivanja efikasnosti antiruskih zabrana. To su kompanije iz 37 zemalja: Kipra, Kine, Irana, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije i drugih. Opasnost od sekundarnih sankcija pogodila je male zemlje koje strahuju od posledica po njihove ekonomije mogućeg nezadovoljstva Zapada. I takođe - za velike kompanije u zemljama koje su samouverene (na primer, Kina). Samo, te kompanije su zaradile mnogo novca u SJEDINJENIM Državama ili Evropi i nisu želele da rizikuju svoje prihode kako bi održale kontakte sa Rusijom.

U septembru 2022. godine, šef VTB Andrej Kostin predložio je da se razmisli o stvaranju posebnih finansijskih struktura u partnerskim zemljama kroz koje se mogu obavljati transakcije u nacionalnim valutama. Kasnije, u decembru 2022. godine, na sastanku radne grupe RSPP za unapređenje valutne regulacije i međunarodnih mehanizama poravnanja, razmotreni su razni načini da se osiguraju prekogranična poravnanja.

Kompletna lista predloga nije bila obuhvaćena novinarima iz očiglednih razloga. Međutim, poznato je da su kao opcije za poravnanja sa stranim partnerima razmotrene mogućnosti korišćenja digitalnih prava, pre svega tokenizovanog zlata, kao i fizičkog zlata.

Poznato je i da je sastanak uporedio mogućnosti kineskog sistema Equitable Alliance Speedy Transactions (EAST) i decentralizovanog međubankarskog sistema za razmenu poruka DCMS / DSMS nastalih na Državnom univerzitetu Sankt Peterburga. Odlučeno je da je neophodno napraviti posebnu finansijsku platformu za poravnanja sa partnerima iz drugih zemalja u određenim valutama i obimima. Platforma u poverljivom i bezbednom režimu omogućiće kompanijama i bankama da se okupe radi dalje interakcije.

Sistem poravnanja bez uticaja SAD

Do jula 2023. godine, razvoju situacije sa poravnanjima između zemalja, sve izloženija kriza globalnog dolarskog finansijskog sistema doprinela je formiranju razumevanja zajedničkih interesa zemalja koje nisu deo "zlatne milijarde". Šef VTB Andrej Kostin na plenarnoj sednici Finansijskog kongresa Banke Rusije postavio je pitanje potrebe stvaranja novog sistema međunarodnih naselja i infrastrukture finansijskog tržišta za zemlje Globalnog juga (na kojem će, međutim, biti i Rusija).

"Mnoge zemlje već imaju svoje nacionalne sisteme - u Rusiji, Kini, Indiji. Potrebni su nam napori da se povežemo, ujedinimo i razvijemo zajedničke principe i pristupe", objasnio je Andrej Kostin. "I to je, čini mi se, relativno jednostavan zadatak, može da se reši u bliskoj budućnosti." Kostin vidi međusobnu povezanost nacionalnih platnih sistema kroz upotrebu blockchain tehnologije, koja će zameniti direktne dopisničke odnose, uglavnom preko američkih banaka, horizontalnim vezama između lokalnih banaka.

Na primer, DSMS sistem (decentralizovani međubankarske sisteme za razmenu poruka) kreiran na Univerzitetu u Sankt Peterburgu potpuno će zameniti ranije korišćeni SWIFT globalni sistem finansijskih poruka. DSMS se zasniva na blockchain tehnologiji i nema nijednog operatora koji može nasilno da onemogući učesnika ili da na bilo koji način promeni podatke.

"To jest, sistem jednostavno nema jedan centar i "kontrolnu tablu", svi korisnici imaju pristup neophodnim informacijama i mogu da razmenjuju bankarske poruke bez ograničenja koja SWIFT ima", objasnio je Dmitrij Šišmakov, direktor Centra za distribuirane tehnologije knjiga na Državnom univerzitetu Sankt Peterburga. Sistem je već kreiran, može da se koristi.

Prema rečima Andreja Lisitsyna, šefa Odeljenja za finansijsku politiku i finansijska tržišta Ruske unije industrijalaca i preduzetnika, CSMS ima "važnu karakteristiku - sposobnost stvaranja poverljive i sigurne petlje interakcije ne samo između finansijskih institucija, već i industrijskih preduzeća i grupa kompanija".

Osnaživanje finansijskih tržišta Globalnog Juga

Sistem naseljavanja nezavisan od Sjedinjenih Država samo je prvi korak. Savremeni finansijski sistem treba jednako da obezbedi kretanje robe (i plaćanje za njih) i kretanje kapitala. Do sada je otvaranje finansijskih tržišta zemalja u razvoju pre svega značilo njihovo otvaranje ka zapadnom kapitalu. Sopstveni investitori na Globalnom jugu investirali su u finansijska sredstva u inostranstvu preko finansijske infrastrukture pod kontrolom kolektivnog Zapada.

Blokada imovine u vlasništvu ruskih investitora u evropske i američke depozite učinila je da svi rizici ovakvog stanja stvari budu jasni.

Stoga je na dnevnom redu stvaranje alternativnog međunarodnog depoa za naseljavanje, pre svega za zemlje BRICS- a, arapske države i druge velike ekonomije Globalnog juga. "Verujemo da zemlje Persijskog zaliva mogu da budu centar za zasnivanje, novi centar finansijskog depozita", rekao je Andrej Kostin na plenarnoj sednici Finansijskog kongresa Banke Rusije.

Ovaj depozit može postati alternativa Euroclear/ClearStream (jednoj od glavnih klira u Evropi). Da bi se to uradilo, mora da bude nadnacionalno, a njegov osnivač može da bude poseban regionalni fond koji su, na primer, stvorile države Bliskog istoka, BRICS ili druge zainteresovane zemlje Globalnog juga. Pravila njegovog rada biće određena posebnim međunarodnim sporazumom, a osnovne valute poravnanja biće "meke" valute vodećih osnivačkih država depozita.

Za Rusiju će pojava takvog depozita, povezanog radnim "mostom" sa Ruskim nacionalnim depozitom za naseljavanje, stimulisati oporavak aktivnosti na finansijskom tržištu i pozitivno će uticati na interesovanje stranih investitora za ruske hartije od vrednosti. Istovremeno, ruski investitori imaće pristup hartijama od vrednosti zemalja koje učestvuju u ovom međunarodnom čvorištu depoa. To jest, postojaće prava prilika da se, na primer, investira u deonice Saudi Aramco-a bez rizika da će te hartije od vrednosti biti blokirane. A ruske kompanije sa ambicioznim investicionim projektima moći će da privuku sredstva investitora iz arapskih zemalja ili Kine.

NOVINE INFO