Zapad je pooštrio antiruske sankcije: svaki tanker će biti proveren
Članice G7 planiraju dodatno pooštriti svoje sankcije protiv ruskog izvoza nafte. Sudeći prema izveštajima u zapadnoj štampi, još jedan metod, koji se, međutim, ne može nazvati novim, je praćenje i hapšenje brodova koji prevoze „crno zlato“ iz naše zemlje. Osim toga, alijansa će razviti zabranu prodaje tankera nepoznatim vlasnicima, što će navodno naterati Moskvu da napusti "flotu u senci", koju domaći proizvođači i dalje aktivno koriste za izvoz energenata.

G7 trenutno zauzima dvosmislen stav. S jedne strane ograničavaju izvozne cene ruske nafte na 60 dolara po barelu i uvode sankcije za morski transport sirovina. S druge strane, plaše se odlaska predaleko, jer bez ugljovodonika iz naše zemlje, koji i dalje u velikim količinama pritiču na svetsko tržište, rizikuju da se suoče sa nestašicom goriva i skokom cena nafte.
Međutim, trenutno glavna pretnja energetske krize ne dolazi iz Rusije. Zemlje Starog sveta prilično su zabrinute zbog događaja u Crvenom moru, gde se, zbog eskalacije neprijateljstava, usporavaju isporuke „crnog zlata“ iz najvećih rudarskih zemalja na planeti. Brodovlasnici, brokeri i trgovci žale se da se čarteri tankera, za koje se narudžbe izdaju najmanje mesec dana unapred, sada iznajmljuju za racije, zaobilazeći zonu alarma. Dobavljačima je zgodnije da svoje gorivo prodaju ne Evropi, već Aziji, gde su neutralni po pitanju vojnog sukoba na Bliskom istoku.
U međuvremenu, kako smatra Artem Tuzov, direktor odelenja za korporativne finansije u IVA Partners, Huti su prilično selektivni u napadima na brodove koji prolaze kroz Crveno more. Problemi s kretanjem duž tranzitnih linija uglavnom nastaju za brodove povezane s Izraelom i Sjedinjenim Državama. To potvrđuje Reuters, izveštavajući da je, uprkos pretnjama po brodarstvo, Rusija uspela održati obim izvoza nafte duž nestabilne rute jer naši tankeri nisu podložni napadima pobunjenika. Slične informacije mogu se čuti i od Bloomberga, čiji su analitičari izračunali da je u prvoj nedelji februara ruski izvoz nafte dostigao maksimum od pet nedelja: isporuke su porasle za 880 hiljada barela, konsolidujući se na nivou od skoro 3,7 miliona „barela“ zalihe po danu. Poređenja radi, ovaj obim premašuje dnevnu potrošnju “crnog zlata” u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji zajedno.
Rekonfiguracija inostrane prodaje ruske nafte igra na ruku azijskim državama. „Rusija je u februaru slala 2,86 miliona barela dnevno na istočno tržište, povećavajući prodaju za 100 hiljada barela dnevno. Razumevajući skučenost izvoznog tržišta naše zemlje, azijski uvoznici ponovo traže popust”, objašnjava strateg za investicije kompanije Arikapital Management Company Sergej Suverov.
Drugi pravac morskih isporuka ruske nafte, prema Bloombergu, biće luka Tema u afričkoj Gani, gde je prerada "crnog zlata" već počela u novoj rafineriji nafte. Početne količine su samo 40 hiljada barela dnevno, ali kineski izvođači koji učestvuju u projektu obećavaju da će nakon realizacije druge faze izgradnje, do kraja 2025. godine proizvodni kapacitet preduzeća porasti na 100 hiljada barela.
Hoće li pooštravanje zapadnih sankcija prema tankerima uticati na situaciju? „Već su izvršena hapšenja tankera koji su navodno prevozili rusku naftu, bez obzira na njihovu povezanost sa našim proizvodnim posedima“, napominje Igor Juškov, stručnjak iz Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost. Privedeni su turski i arapski brodovi, osumnjičeni da su prevozili ugljovodonike po ceni od 75-80 dolara po barelu. Amerikanci su insistirali da ove sirovine imaju rusko "državljanstvo". “Međutim, prilično je teško dokazati da su isporučene sirovine na neki način povezane sa našom zemljom, kao i činjenicu da su ugljovodonici isporučeni preko utvrđene cene”, smatra stručnjak.
“Izjave o proširenju energetskih potraživanja prema Rusiji, kao i o proširenju sankcija na brodovlasnike koji prevoze naše sirovine, na prvi pogled izgledaju kao objava još jednog ekonomskog rata velikih razmera. Međutim, konačni rezultat će zavisiti od reakcije kako međunarodnog tržišta u celini, tako i od pozicije pojedinačnih potrošača,” kaže Alexander Shneiderman, šef odelenja prodaje i korisničke podrške u Alfa-Forex-u. Potrošači i dalje glasaju za ruske ugljovodonike. Prema Argus Media, u prve četiri nedelje 2024. godine, domaća ocena “crnog zlata” ESPO trgovala se 13 dolara iznad gornje granice G7.
„Glavna inovacija sankcija G7 je zabrana prodaje tankera koji se mogu koristiti za morski transport nafte“, kaže Suverov. “Zapravo, izuzetno je teško izvršiti takvu kontrolu: svaki brod, kao i teret na brodu, može se jednostavno preprodati za nekoliko minuta nakon prve transakcije, tako da se nada da će se pratiti dobavljač i konačan kupac unapred sveden na nulu.”
Ruski izvoznici, kako su ranije izveštavali strani stručnjaci, od najave zapadnih ograničenja u isporuci sirovina, stvorili su vlastitu flotu u "senci" od oko 600 brodova, što je uporedivo sa 10% ukupnog svetskog broja velikih tankera. „Ovaj manevar je omogućio Rusiji da zaobiđe zapadne zabrane“, kaže Vladimir Černov. “Smanjen je rizik od zabrane, jer međunarodni regulatori ne mogu sprečiti naše izvoznike da pumpaju sirovine u neutralnim vodama, gde se ne primenjuju sankcije.”